POCECI LOVNE KINOLOGIJE U HRVATSKOJ

 

   NAZAD SLJEDECI TEKST

 

U ovom tekstu pokušat ću kronološkim redosljedom prikazati neke od najvažnijih datuma bez kojih hrvatska lovna kinologija ne bi bila danas ono što jest.

 

Na prijelazu 13. i 14. st. napisana je prva  "Knjiga o lovu", u kojoj je bio i prikaz prvih pasmina pasa, kao i ljudi, možemo reći prvih veterinara na hrvatskim dvorovima.

Te ljude nazivali su Psarima.

 

Na području Austro Ugarske  u Beču postojalo je "Austrijsko društvo za uzgoj pasa" –"Oesterreichischer Hundezucht Verein" osnovano 1883. u kome je bilo učlanjeno 10 kinoloških društava i 7 lovačkih društava koja su se bavila kinologijom sa područja bivše monarhije, a što je bio ujedno i začetak organizirane kinologije na ovim prostorima.

 

1891. godine nailazimo na "Opće hrvatsko društvo za obranu lova i ribarstva" u Zagrebu, sto je početak organiziranog kinološkog rada u Hrvatskoj.

 

1896. god na  "1 občem sastanku kinologa" u Beču potvrđeno je učlanjenje naše organizacije

 

05. i 06. rujna 1906. organizirana je "1 obča izložba lovačkih pasa" u Zagrebu u okviru gospodarske izložbe, a 07.09.1906. održano je prvo ispitivanje jazavčara u "progonu živih lisica" u rovu, 08.09.1906. u lovištu u Stupniku ispitivanje pasa prepeličara, današnjih ptičara.

 

Prva utakmica redarstvenih pasa održana je u Osijeku, 1912.

 

23.07.1926. god. Savez lovačkih društava Hrvatske i Slavonije osniva "Kinološku sekciju" koja se 27.listopada 1926. učlanjuje u Jugoslavenski kinloški savez osnovan 1924. god.  u Ljubljani.

 

1927.god. kinološka sekcija se osamostaljuje i pretvara u "Kinološko društvo Zagreb", a 1929. osniva se druga kinoloska sekcija u okviru "Društva prijatelja zoološkog vrta"  u Zagrebu. Ova dva društva se 13.10.1930. ujedinjuju u kinološko društvo "Prijatelja pasa" u Zagrebu sa sekcijom za lovačke pse.

 

Od 1932.god. počete su organizacije izložbi pasa međunarodog značaja.

 

1936.god. izglasana je prva "zabrana lova sa psima brakircima" donešena u Delnicama i prvi pravilnik o "izvršavanju lova", iste godine održana je prva proširena poljska utakmica ptičara 19.listopda u Vrapču u Zagrebu, sa privedenih 18 pasa.

 

Godinu dana kasnije, 1937., u Dugom Selu je donešena odluka o učlanjenju u "Austrijski Savez za lovačke uporabne pse" u Beču.

 

1938. iz sekcije za lovačke pse osniva se "Društvo gojitelja i ljubitelja lovačkih pasa" sa osnovanim grupama gonjenja : ptičara, španijela i prepeličara, krvosljednika, jamara i brakiraca; u sklopu je organizirana i "dreserska sekcija" istovremeno se predlaže upis  "autohtonih brakiraca" i po prvi put se pozivaju lovci na polaganje sudačkih ispita.

 

U studenome  1946. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske na prijedlog  Lovačkog Saveza NRH imenuje privremenu upravu kinološkog udruženja.

 

Dvije godine kasnije, 1948., HLS organizira prve smotre i utakmice lovačkih pasa, 30. siječnja iste godine osnovano je "Kinološko udruženje NRH" s  predsjednikom, sveučilišnim prof.dr.ing.Otom Kesterom , dekanom Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

 

Iste godine osnovane su prve sekcije za ptičare, jamare, goniče i za nelovačke pse.

Odmah potom 1948. osnovana je u Zagrebu "Sekcija ptičara i španijela", danas najstariji kinološki klub u RH  i na prostorima bivše Jugoslavije.

 

1950.god. održan je i prvi zbor sudaca.

1953. god. izlazi prvi časopis  "Moj pas" koji je izdavao KUNRH i Lovačka knjiga.

1956.god. LSH osniva "Komisiju za lovnu kinologiju", a KUNRH traži od LSH posebno lovište za školovanje pasa pa zbog toga osniva lovačko društo "Ptičar".

1959. provode se prvi tečajevi za studente veterine i odobren im je kinološki staž od 1 godine, iste godine Kinološko udruženje NRH mijenja ime u "Kinološki savez Hrvatske", potom LSH izdaje odredbu  o zabrani lova s nečistokrvnim psima.

1968.god. veterinari, lovci i kinolozi osnovali su "sekciju za lov i kinologiju" unutar Saveza društava veterinara Hrvatske.

 

Kasniji tok kinologije u Hrvatskoj nije tako pregledan, što iz razloga  što je časopis "Moj pas" imao stanke u tiskanju i izlaženju, pa se gubi kontinuitet kinoloških zbivanja, kao i razloga da nitko nije pismeno obradio sa točno evidentiranim podacima značajnije godine i datume Hrvatske lovne kinologije.

 

1991.god. Hrvatski kinološki savez primljen je u članstvo FCI-a, a  2002. potpisana je i dogovorena suradnja sa Hrvatskim Lovačkm savezom.

 

Hrvatska lovna kinologija nastala je i temeljena je na lovačkoj tradiciji, i razvijala se unutar lovačkih i kinoloških organizacija, te je Hrvatskoj donijela nebrojeno puno uspijeha na međunarodnim terenima, kao što su svjetski prvaci i vice prvaci u St.Hubertu i dr.

 

 

                                                                            Branimir Reindl dr.vet.med.

   NAZAD SLJEDECI TEKST